Pitanja i odgovori za pripravu kandidatima za krizmu
1. BOG OTAC
TKO JE BOG?
Bog je veliki i neizrecivi Misterij (Tajna) koju je nemoguće potpuno ljudskim riječima izreći. Iz BOŽJE OBJAVE zapisane u SVETOM PISMU (Biblija) Bog je STVORITELJ NEBA I ZEMLJE i stvoritelj čovjeka (“muško i žensko stvori ih” Post 1, 27).
Bog je NEVIDLJIV, VJEČAN, ŽIV, JEDAN, ISTINIT, VJERAN, SVEMOGUĆ, DOBAR (sama Dobrota), BOG JE LJUBAV (1Iv 4, 16), jedina Prava Ljubav, izvor Ljubavi (bez njega nijedna druga ljubav nije potpuna). Bog je naš OTAC NEBESKI (Mt 6, 9-13).
ŠTO NAM SVE GOVORI i SVJEDOČI O BOGU?
O Bogu nam govori i svjedoči:
sva PRIRODA, SAV SVEMIR – SVE ŠTO POSTOJI (sve stvoreno).
ČOVJEK stvoren na sliku i priliku Božju, čovjekova SAVJEST (Božji dar po kojem razlikujemo dobro i zlo, nutarnji glas kojim razgovaramo s Bogom Ocem Stvoriteljem).
SVETO PISMO ili BIBLIJA (Božja Objava), Bog se u povijesti čovječanstva javlja (objavljuje) pojedincima (NOA, ABRAHAM, MOJSIJE…), naročito Bog se objavio nama ljudima po svome SINU ISUSU KRISTU, našem Spasitelju “Riječ koja je tijelom postala i nastanila se među nama” (Iv 1,14).
ŠTO NAM GOSPODIN ISUS GOVORI O BOGU?
Isus govori o da je BOG OTAC (Iv 14, 1-14), NJEGOV i NAŠ NEBESKI OTAC (Mt 12, 50), uči nas da je Bog naš DOBRI i MILOSRDNI OTAC, naučio nas je moliti najljepšu molitvu u kojoj uvijek Bogu kažemo: “OČE NAŠ” (Lk 11, 1-4). Bog je Otac a mi ljudi njegova smo djeca (po krštenju) a međusobno smo braća i sestre. Bog je jedan ali nije usamljen a tri su Božanske Osobe, Otac, Sin i Duh Sveti, iste božanske naravi (JEDINSTVO i ZAJEDNIŠTVO). On je neizreciva zajednica ljubavi. Mi kršćani od početka vjerujemo ono što Isus uči:
BOG OTAC – Stvoritelj.
SIN (ISUS KRIST) – Spasitelj i Otkupitelj.
DUH SVETI – Branitelj, Posvetitelj, Životvorac.
KAKO UPOZNAJEMO VOLJU BOŽJU?
Volju Božju upoznajemo ČITANJEM i SLUŠANJEM RIJEČI BOŽJE iz sv. Pisma, slijedeći Isusa Krista i njegov Evanđeoski nauk, primanjem sakramenata u Crkvi (ispovijed, sveta Misa i pričest), savjesnim i odgovornim životom, iskrenom i ustrajnom molitvom i dobrim djelima.
PO ČEMU JE ČOVJEK SLIČAN BOGU?
Čovjek je sličan Bogu po tome što, slično kao i Bog, može spoznavati, stvarati, ljubiti i živjeti. Bog je čovjeka stvorio NA SVOJU SLIKU I PRILIKU, kao slobodno biće, povjerio mu je Zemlju da bude njezin gospodar (ne apsolutni) i sustvaratelj (Bog stvara iz ničega, čovjek sustvara iz materije). Bog je čovjeku upisao u dubinu bića svoju Ljubav i poziva te na život u zajedništvu sa samim sobom (MILOST POSVETNA – čovjek ju prima od Boga u trenutku svoga krštenja po kojoj i postaje DIJETE BOŽJE).
2. ISUS KRIST
TKO JE ISUS KRIST?
Isus Krist je SIN BOŽJI, vječna Očeva Riječ, od početka Bog kao Otac i Duh Sveti. DRUGA BOŽANSKA OSOBA. On je GOSPODIN (u Bibliji se taj naziv koristi samo za Boga). Isus je Bog postao čovjekom (Božić – Betlehem), PRAVI BOG i PRAVI ČOVJEK, On je SPASITELJ (ne hebrejskom Isus-Ješua = Onaj koji spašava). Po Isusu, po njegovoj smrti i uskrsnuću imamo put k Ocu, puz u vječni život, vrata kroz koja trebamo proći. NJEGOVO USKRSNUĆE najveće je čudo povijesti jer Bogu ništa nije nemoguće (Lk 1, 37), ono je zalog i našeg uskrsnuća (život vječni u zajedništvu s Bogom i svetima).
Isus iz Nazareta je POVIJESNA OSOBA, najveća osoba povijesti svijeta. Živio je u određenom vremenu i prostoru (Palestina/Izrael). O tome nam govore mnogi povijesni spisi. Evanđelja ga opisuju kao obećanog MESIJU (hebrejski Mesija, grčki KRIST, hrvatski Pomazanik) u kome su se ispunila mnoga proroštva Staroga Zavijeta. Isus je utemeljitelj (osnovao) Novoga i Vječnoga Saveza, te novoga naroda Božjega, novi Izrael = CRKVA.
GDJE SE ISUS RODIO i GDJE JE KASNIJE ŽIVIO?
Isus se rodio u PALESTINI (Izrael) u pokrajini JUDEJI, u mjestu BETLEHEM – u običnoj štalici jer za njega i za njegove roditelje nije bilo mjesta niti u jednom svratištu (Lk 2, 7). Kasnije je živio u NAZARETU. Javno je najviše djelovao u pokrajini GALILEJI a umro je u JERUZALEMU.
ZAŠTO SU MARIJA i JOSIP IŠLI IZ NAZARETA U BETLEHEM?
Evanđelista Luka u svojem Evanđelju je zapisao da je u ono vrijeme izišla naredba cara Augusta da se provede popis svega pučanstva u Rimskom carstvu. Svaki je stanovnik tako morao poći u grad u kojem je rođen. Tako je i Josip, Marijin zaručnik, morao ići u Betlehem jer je njegovo pleme (Judino) potjecalo iz tog grada.
ŠTO JE UTJELOVLJENJE?
Utjelovljenje (od riječi “tijelo”) je izraz kojim označujemo događaj Isusa Krista Sina Božjega, Vječne Očeve Riječi – koji je začet po Duhu Svetome u utrobi BLAŽENE DJEVICE MARIJE POSTAO ČOVJEKOM – uzeo je ljudsko tijelo. Začećem se čovjekovo tijelo počinje oblikovati u tijelu majke, stoga UTJELOVLJENJE ISUSA KRISTA slavimo 25. ožujka na blagdan kojeg zovemo BLAGOVIJEST (9 mjeseci prije Božića).
ŠTO SLAVIMO NA BOŽIĆ?
Hrvatski naziv Božić dolazi od umanjenice – Bog + ić – Bog je postao mali u malom djetetu. Na Božić slavimo radosni događaj kada je “RIJEČ TIJELOM POSTALA i NASTANILA SE MEĐU NAMA” (Iv 1, 14). Božić je događaj Isusova rođenja (Isusov rođendan) u Betlehemu, slavimo ga 25. prosinca.
KOJI ANĐEO JE NAVIJESTI MARIJI DA ĆE RODITI ISUSA?
Anđeo GABRIJEL rječima: “Zdravo Marijo, milosti puna. Gospodin je s tobom”. (Lk 1, 28) Marija je odgovorila: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi”. (Lk 1, 38)
KAKO SU JOSIP i MARIJA DOZNALI DA HEROD ŽELI UBITI DIJETE – ISUSA?
Trojica Mudraca (tri kralja: Gašpar, Melhior i Baltazar) koja su tražila novorođenoga kralja da mu se poklone, sljedeći trag zvijezde repatice na nebu, došla su tako i do kralja Heroda u grad Jeruzalem. Herod se pobojao za svoju kraljevsku stolicu te je tražio od mudraca da ga izvijeste gdje se to rodio novorođeni kralj židovski, da mu se i on dođe pokloniti.
Anđeo je Gospodnji u snu rekao Josipu da s Isusom i Marijom bježi u Egipat (Mt 2, 13) a mudracima je također bilo rečeno da se ne vraćaju Herodu jer će okrutni Herod tražiti da ubije dijete. Mudraci su tako drugim putem otišli u svoju domovinu (Mt 2, 12).
KAMO SU JOSIP i MARIJA DONIJELI ISUSA 40-i dan NAKON ROĐENJA?
Prema Mojsijevom (židovskom) Zakonu, djeca su se 40-i dan nakon rođenja donosila u Hram da se prikažu Bogu, kao što stoji napisano: “Svako muško dijete neka se posveti Gospodinu” (Lk 2, 23). Tom su prigodom, kao zahvalu Bogu za darovano dijete žrtvovali i životinje (Lk 2, 24). Tako su Josip i Marija, ispunjavajući židovski Zakon donijeli malog Isusa u Hram (u Jeruzalemu) da ga prikažu. Starac Šimun ponukan od Duha Svetoga prepoznao je u dijetetu Isusu MASIJU i SPASITELJA (Lk 2, 25-35).
KOLIKO JE ISUS IZABRAO APOSTOLA I KAKO SE ZOVU?
Isus je izabrao 12 apostola, kao što je u Starom Zavjetu od 12 plemena nastao narod Božji –Izrael tako je u Novom Zavjetu od 12 apostola nastao novi narod Božji – novi Izrael CRKVA. Njihova imena su: 1.PETAR koji se prije zvao Šimun, njegov brat 2.ANDRIJA, braća 3.JAKOV (stariji) i 4.IVAN, sinovi Zebedejevi, 5.FILIP, 6.BARTOLOMEJ (Natanael), 7.TOMA nevjerni, 8.MATEJ carinik, 9.JAKOV (mlađi) ALFEJEV, 10.JUDA TADEJ, 11.ŠIMUN KANANEJAC i 12.JUDA IŠKARIOTSKI (koji je izdao Isusa, na njegovo mjesto izabran je MATIJA).
ŠTO JE ISUS ČINIO U SVOJEM JAVNOM DJELOVANJU?
Isus je ljudima propovijedao o Kraljevstvu Božjem, liječio je bolesti onog vremena, činio je mnoga čudesa da bi ljudima i na taj način navijestio blizinu spasenja i blizinu Božjeg Kraljevstva. Opraštao je ljudima grijehe i pozivao ih na obraćenje. Mrtve je vraćao u život. Božju Ljubav prema ljudima svjedočio je i svojom smrću na križu – kako bi ispunio Božji plan spasenja (otkupio nas je od naših grijeha i oslobodio od zla). ISUS JE PROŠAO ZEMLJOM ČINEĆI DOBRO (Dj 10, 38).
KOJE JE ISUSOVO PRVO ČUDO?
Isus je svoje prvo čudo učinio u Kani Galilejskoj (Iv 2, 1-12), na jednoj svadbi (vjenčanje) na koju je bio pozvan. Na čudesan je način pretvorio vodu u vino, na zamolbu svoje majke Marije. Na taj je način objavio sebe svojim učenicima, te također uzvisio i posvetio ljubav dvoje ljudi muškarca i žene, sakramentu ženidbe dao je posebnu vrijednost i obilježje Božjeg nauma kada je stvorio čovjeka: muško i žensko stvori ih (Post 1, 27-28).
ŠTO JE TO PRISPODOBA, PROTUMAČI NJEZINU PORUKU?
Prispodoba je slikovito tumačenje Božjih poruka i događaja kojim se u svom javnom djelovanju često služio Isus.
a) Prispodoba O DOBROM OCU i IZGUBLJENOM SINU (Lk 15, 11-32), koji je otišao od oca traživši od njega dio dobara koji mu je pripadao. Kad je sve potrošio brzo je uvidio da je pogrješio, iskreno se pokajao i vratio svom ocu. Otac ga je s radošću i veseljem primio i oprostio mu sve godine lutanja i samovolje.
TUMAČENJE: dobri otac je Bog, a mi ljudi smo “izgubljeni sin” koji svojimgrijesima često odlutamo od Boga a svojim molitvama, u ispovijedi i sv. Misi (sakramentima) vraćamo se Bogu. Ponekad smo poput “starijeg sina” koji ostaje s ocem ali iz ljubomore što mu se vratio mlađi brat (ili sestra) nije se htio veseliti i primiti brata natrag. A Bog nas poziva na međusobno praštanje i prihvaćanje.
b) Prispodoba O KUKOLJU (Mt 13, 24-30). Sijač je posijao dobro sjeme na njivu a njegov neprijatelj mu je posijao loše (zlo) sjeme – kukolj. Njegove sluge htjele su počupati kukolj ali gospodar nije dao, jer bi čupanjem kukolja iščupali i pšenicu. Neka ostane sve do žetve – rekao je gospodar – pa će se tada odvojiti pšenica od kukolja a kukolj spaliti.
TUMAČENJE: Sjeme je Božja Riječ. Njiva je narod, ovaj svijet. Pšenica su oni koji su poslušali Isusove riječi i donijeli dobar rod (plod). Kukolj je neprijatelj Boga i ljudi – đavao (sotona, Zli) – ali i toliki zli ljudi (iz znanja i neznanja) koji truju ovu zemlju svojim grijesima. Žetva je svršetak svijeta kada će Bog odijeliti dobre od zlih ljudi, dobre će nagraditi a zle će kazniti, proći će kao i kukolj.
c) Prispodoba O KRALJEVSTVU BOŽJEM (Mt 22, 1-14) je slično kralju koji je priredio svome sinu gozbu (svadbu) na koju je pozvao uzvanike – svoje prijatelje i velikaše. Oni se zbog prezaposlenosti nisu odazvali na gozbu. Kralj zatim posla sluge na trgove da pozovu i dobre i zle. Kad je kralj došao u dvoranu tada nađe jednog gosta koji na sebi nije imao svadbeno odijelo. Kralj zapovijedi da se takvoga izbaci van u tamu, gdje će biti plač i škrgut zuba.
TUMAČENJE: Kralj je Bog. Sin je Isus. Gozba (svadba) je Kraljevstvo Božje. Najprije su pozvani Izraelci, kao odabrani Božji narod, kad su oni odbili poziv, Bog je pozvao sve narode. Čovjek bez svadbenog odijela (ruha) predstavlja sve one koji zbog svojih grijeha i zlih djela nisu dostojni biti dionici Božjeg Kraljevstva.
Pročitaj prispodobe u Evanđelju: RIBARSKA MREŽA (Mt 13, 47-50); NEMILOSRDNI DUŽNIK (Mt 18, 23-35); VINOGRADARI UBOJICE (Mt 21, 33-46).
TKO JE ISUSA OSUDIO NA SMRT i GDJE JE ISUS RASPET?
Poncije Pilat, zastupnik rimskoga cara u Palestini (dio Rimskog varstva – provincija) službeno je osudio Isusa, za vrijeme vladanja cara Tiberija. Isus je raspet na križ u Jeruzalemu, na brdu Golgota (Kalvarija).
ŠTO ZNAČI PONOVNI KRISTOV DOLAZAK ili PARUZIJA?
U Crkvi već od njezina početka živi vjera i nada u ponovni Kristov dolazak (Iv 14, 1-4) kojeg zovemo PARUZIJA, koji će se dogoditi na svršetku svijeta – na SUDNJI DAN – za kojeg ne znamo ni dana i časa kad će biti.
ŠTO JE USKRSNO ili VAZMENO OTAJSTVO i KOJI DOGAĐAJI SPADAJU U VAZMENO OTAJSTVO?
Uskrsno ili vazmeno otajstvo je središnji događaj kršćanske vjere.
U njemu je sadržana Isusova MUKA, SMRT i USKRSNUĆE. Po Isusovom uskrsnuću i mi imamo obećano svoje uskrsnuće – pobjeda nad smrću – kako bismo i mi s njim SU-USKRSLI. Nakon svojeg uskrsnuća Isus se 40 dana ukazivao svojim učenicima (svojoj Crkvi) te 40 – i dan UZAŠAO svome OCU NA NEBO a 50 – i dan poslao DUHA SVETOGA nad apostole (Crkvu) kao snagu i silu odozgor onima koji će svjedočiti za njega i propovijedati te primiti krštenje vjerujući njegovom EVANĐELJU.
VELIKI ČETVRTAK – Posljednja večera (Prva sv. Misa) Isus je ustanovio EUHARISTIJU i sakramenat SVETOGA REDA (svećeništva).
VELIKI PETAK – Isusova MUKA i SMRT na križu.
VELIKA SUBOTA – Dan Isusova ukopa, dan mira i spokoja.
NEDJELJA (USKRS) – Dan Isusova uskrsnuća (ustao od mrtvih), pobjeda nad smrću.
KOJI APOSTOL NIJE VJEROVAO U USKRSNUĆE DOK NIJE VIDIO?
Toma apostol. Isus mu pokazuje svoje probodene ruke i rebro. Isus govori Tomi a to kaže i nama danas: “BLAŽENI KOJI NA VIDE A VJERUJU” (Iv 20, 19-31 pročitaj evanđ. ulomak).
3. DUH SVETI
TKO JE DUH SVETI?
DUH SVETI je treća Božanska Osoba, s Ocem i Sinom (Isusom Kristom) pravi BOG. Duh Sveti je Bog (PRESVETO TROJSTVO). Po njemu je Bog Otac stvarao zemlju (Post 1,1) i život na njoj, po njemu je Bog Otac govorio preko PROROKA, po njemu se UTJELOVIO Isus Krist, Sin Božji (pravi Bog i pravi čovjek), Duh Sveti se pojavio u obliku bijelog goluba na rijeci Jordan, kada je Ivan Krstitelj krstio Isusa, Isus je POMAZAN Duhom Svetim javno djelovao, naučavao i činio čudesa, te se objavio kao MESIJA (Božji Pomazanik) odnosno SPASITELJ ljudskoga roda.
Isus naziva Duha Svetoga: BRANITELJ, DUH ISTINE kojeg će Otac poslati Crkvi (Isusovim učenicima) i svima nama. Duha Svetoga primamo u sakramentu krštenja kada osim polijevanja vodom bivamo pomazani svetim uljem a potpuno u sakramentu SVETE POTVRDE (Krizma) kada nas biskup također maže svetim uljem i govori: “PRIMI PEČAT DARA DUHA SVETOGA”.
KADA JE DUH SVETI SIŠAO NA ZEMLJU?
Duh Sveti je sišao na zemlju 50 dana nakon Isusova Uskrsnuća, taj dan zovemo PEDESETNICA ili DUHOVI jer je sišao na apostole i Mariju u obliku plamenih jezika. Na taj način Isus je ispunio svoje obećanje da će svojim učenicima poslati DUHA BRANITELJA. Taj dan obilježavamo i kao dan kada je ROĐENA CRKVA, jer su apostoli tek nakon silaska Duha Svetoga počeli izvršavati Isusovu zapovijed: “Idite po svem svijetu i propovijedajte Evanđelje” (Mk 16, 15-18).
4. CRKVA
ŠTO ili TKO JE CRKVA?
Crkva je ZAJEDNICA ISUSOVIH UČENIKA i Crkva je ZARUČNICA ISUSOVA. Crkvom se od početka kršćanstva nazivaju svi oni koji su povjerovali svjedočanstvima apostola – oni koji su prihvatili Isusa Krista kao Gospodina i Spasitelja, koji su primili KRŠTENJE (sveti krst) i s krštenjem DAR DUHA SVETOGA te žive okupljeni u bratskoj zajednici s apostolima kao opunomoćenicima Kristovim – sjedinjeni u molitvi, bogoslužju (sv.misa), uzajamnoj dobrotvornosti i ljubavi – te osjećaju svojom posebnom dužnošću da rječju i životom drugima navješćuju Isusovo Evanđelje – RADOSNU VIJEST SPASENJA.
KOJA IMENA JOŠ KORISTIMO ZA CRKVU?
Sveti Pavao u svojim poslanicama (Novi Zavjet) Crkvu naziva MISTIČNO (OTAJESTVENO) TIJELO KRISTOVO. Crkva se naziva NAROD BOŽJI, GRAĐEVINA (Hram) Božji, VINOGRAD BOŽJI, Nasad ili njiva Božja, Ovčinjak Božji, Nebeski Jeruzalem, ZARUČNICA KRISTOVA.
TKO JE OSNOVAO CRKVU?
Crkvu je osnovao ISUS KRIST. Propovijedajući Evanđelje, šireći Kraljevstvo Božje na zemlji, okupljajući svoje učenike – 12 apostola – oko sebe Isus je postavio temelje Crkvi. Rođendanom Crkve smatra se onaj dan kada je Duh Sveti sišao nad apostole – PEDESETNICA ili DUHOVI.
KOJE SLUŽBE JE ISUS POVJERIO PETRU i APOSTOLIMA?
Isus im je povjerio tri službe:
SLUŽBA NAUČAVANJA – na temelju onoga što su vidjeli, na temelju sv. Pisma i predaje apostoli i njihovi nasljednici (biskupi) propovijedaju i naučavaju (tumače) Kristovo Evanđelje.
SLUŽBA POSVEĆIVANJA – djeljenje sakramenata (vidi sakramenti), sv.Misa i Ispovijed.
SLUŽBA UPRAVLJANJA – služenje Božjem narodu (apostol = hrv. poslan).
KOME JE ISUS DAO VLAST UPRAVLJANJA CRKVOM?
Vlast upravljanja Crkvom Isus je povjerio apostolu Petru. Sveti Petar (Šimun) bio je prvi među apostolima po riječima koje je sam Isus rekao: “Ti si Petar, Stijena, i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju. Ni vrata paklena neće je nadvladati” (Mt 16, 18).
TKO SU NASLJEDNICI SVETOG PETRA?
Nasljednici sv. Petra u upravljanju Crkve zovu se PAPE. Oni su sa sjedištem u Rimu, u Vatikanu (gdje je sv. Petar podnio mučeništvo), odakle upravljaju cijelom Crkvom. Sadašnji papa, 266 po redu, zove se papa FRANJO koji dolazi iz Južne Amerike, iz Argentine.
ŠTO ZNAČI DA JE KRISTOVA CRKVA:
JEDNA, SVETA, KATOLIČKA i APOSTOLSKA?
JEDNA – Isusova je volja da njegovi učenici “SVI BUDU JEDNO” kao što su On, Otac i Duh Sveti jedno. Crkva je jedinstvena i nedjeljiva cjelina.
SVETA – jer je u njoj Bog svet a ljudi iako grješni posvećuju se stalno po svetoj Misi i Duhu Svetom koji je poslan od Isusa te trajno prisutan i vodi Isusovu Crkvu.
KATOLIČKA – SVEOPĆA: pripada svim narodima, teritorijalno se prostire po cijelom svijetu.
APOSTOLSKA – Isus je povjerio vlast apostolima a oni svojim nasljednicima (biskupima) da nastave djelo njegova spasenja do njegova drugog povratka (vidi Paruzija).
ŠTO ZNAČI RIJEČ KRŠĆANI I ODKUD TAJ NAZIV?
Isus je svoje sljedbenike nazvao: UČENICI, BRAĆA i SESTRE, SVETI a naziv “kršćani” izrekli su drugi o Isusovim učenicima u ANTIOHIJI, nazivajući sve one koji slijede Kristov nauk, koji žive po EVANĐELJU takvim imenom. KRŠĆANIN = znači KRISTOV, Pomazanikov, onaj koji je u njegovo Ime kršten i pomazan Duhom Svetim.
KAKO SE ZOVE ZAJEDNICA VJERNIKA u NEKOM MJESTU?
Zove se ŽUPA ili ŽUPNA ZAJEDNICA kojom upravlja svećenik koje nazivamo ŽUPNIK.
TKO JE PRVI MUČENIK CRKVE?
Prva Crkva imala je puno mučenika. Svi apostoli osim sv. Ivana (apostola i evanđeliste) dali su svoj život kao mučenici svjedočeći hrabro i odvažno za Isusa Krista i njegovo Evanđelje. Prvi koji je mučenički umro bio je sv. Stjepan (Prvomučenik), đakon prve Crkve u Jeruzalemu. Njegov spomendan slavimo drugi dan iza Božića 26.prosinca.
KOJI SU RIMSKI CAREVI PROGONITELJI PRVE CRKVE?
Prva kršćanska zajednica (Crkva) doživjela je mnoge progone. Najpoznatiji progoni su oni koje su provodili okrutni rimski carevi: Neron, Decije, Dioklecijan, Trajan… kada su mnogi za kršćansku vjeru dali svoj vlastiti život.
KOJI JE RIMSKI CAR KRŠĆANIMA DAO SLOBODU?
Kršćanima je dao slobodu rimski car Konstantin, 313. godine (postao je i sam kršćanin) poznatim MILANSKIM EDIKTOM kojim je kršćansku vjeru proglasio slobodnom i ravnopravnom vjerom s ostalim vjerama u Rimskom carstvu.
KAKO CRKVA OBAVLJA POSVETITELJSKU SLUŽBU?
Crkva preko pape, biskupa, svećenika i đakona (nasljednici sv. Petra i apostola) obavlja službu posvećivanja, dijeleći sakramente (sv. Misa…) i poučavajući svoje članove u pravoj vjeri.
NA ŠTO NAS CRKVA POSEBNO POZIVA?
Svi su vjernici pozvani slušati Crkvu kao Majku (Isusovo mistično tijelo) da vjeruju u ISUSOVO USKRSNUĆE: čitanjem i slušanjem Božje Riječi (sv. Pismo/Biblija), osobnom molitvom, sakramentima Ispovijedi i sv. Mise, postom, odricanjem i dobrim djelima…uvijek u zajedništvu sa biskupom i svećenicima.
KAKO DIJELIMO CRKVENU ili LITURGIJSKU GODINU?
Crkvena ili liturgijska godina započinje nedjeljom koja je najbliža blagdanu Sv. ANDRIJE apostola (a može se poklopiti i sa njegovim spomendanom 30.11.), ta NEDJELJA je 1. nedjelja DOŠAŠĆA. Ima tri velika dijela ili ciklusa:
I. BOŽIĆNI CIKLUS – obuhvaća vrijeme DOŠAŠĆA i BOŽIĆNO VRIJEME.
a) DOŠAŠĆE (lat. ADVENT) – 4 nedjelje prije Božića
Iščekivanje Kristova dolaska i priprava za Isusov dolazak
b) BOŽIĆNO VRIJEME – od Božića do blagdana Isusova krštenja
Slavimo Isusovo rođenje (BOŽIĆ), blagdan Sv. Obitelji, Novu Godinu, Bogojavljanje ili Tri Kralja (Mudraca) i blagdan Isusova krštenja.
II. USKRSNI CIKLUS – slavimo otajstva muke, smrti, ukopa i uskrsnuća Gospodnjeg, njegova Uzašašća u nebo i poslanje DUHA SVETOGA. Započinje na ČISTU SRIJEDU ili PEPELNICU a završava na DUHOVE (Pedesetnica).
a) KORIZMA – 40 dana priprave za Uskrs – vrijeme posta, molitve, pokore, odricanja i dobrih djela započinje na ČISTU SRIJEDU kada se obavlja obred PEPELJENJA
b) USKRSNI (VELIKI) TJEDAN – bliža priprava za blagdan Isusova Uskrsnuća
CVJETNICA – svečani Isusov ulazak u grad Jeruzalem
VELIKI ČETVRTAK – Posljednja Večera (Prva sv. Misa)
VELIKI PETAK – spomen Isusove muke i smrti na Kalvariji na KRIŽU
VELIKA SUBOTA – Isusov ukop (položen u grob)
USKRS – spomen Isusova Uskrsnuća (treći dan ustao od mrtvih jer je Pravi Bog i čovjek)
c) PEDESETNICA – vrijeme od Uskrsa do DUHOVA, vrijeme ukazivanja uskrslog Krista
40-i dan od Uskrsa slavimo Isusovo UZAŠAŠĆE u nebo Ocu nebeskome
10-i dan nakon Isusova UZAŠAŠĆA a to je 50-i dan nakon USKRSNUĆA poslan je DUH SVETI na apostole i Mariju Majku Isusovu u Jeruzalemu (Prva Crkva).
III. VRIJEME KROZ GODINU – 34. nedjelje izvan Božićnog i Uskrsnog ciklusa
a) PRVI DIO – od blagdana Isusova krštenja (nedjelja nakon Bogojavljanja/Tri Kralja) do Pepelnice (Čiste Srijede).
b) DRUGI DIO – od Duhova (Pedesetnica) do blagdana KRISTA KRALJA (to je zadnja 34. nedjelja kroz godinu) počinje Nova Crkvena ili liturgijska godina (1.nedjelja Došašća).
c) VAŽNIJI BLAGDANI u ovom vremenu:
Tjelovo (blagdan Isusova Tijela i Krvi u Euharistiji, posvećenoj Hostiji),
Presveto Trojstvo (blagdan Oca, Sina i Duha Svetoga),
Krist Kralj (Kralj svega stvorenoga, posljednja 34. nedjelja kroz godinu u liturgiji).
5. BIBLIJA – SVETO PISMO
ŠTO JE BIBLIJA ili SVETO PISMO?
BIBLIJA je sveta knjiga kršćana. Nazivamo ju sveto Pismo ili Božja Riječ. Sadrži istine o Bogu i čovjeku i istinu o Božjem djelu spasenja. Ona je Knjiga nad knjigama koja nam opisuje Božje djelovanje u povijesti čovječanstva a konačno po Utjelovljenju Isusa Krista, Sina Božjega koji je Jedini Spasitelj svijeta. Biblija je pisana riječ Božja upućena čovjeku za sva vremena i sve generacije. To je Božji govor čovjeku.
TKO JE NAPISAO BIBLIJU?
Bibliju su napisali različiti ljudi kroz povijest koje je Bog nadahnuo svojim Svetim Duhom.
NA KOJEM JE JEZIKU PISANA BIBLIJA?
Biblija je napisana aramejskim, hebrejskim i grčkim jezikom. Aramejskim (jedan mali dio) i hebrejskim Stari Zavjet a grčkim Novi Zavjet. Sve ostalo su prijevodi s orginala (latinski, hrvatski jezik…).
KAKO SE DIJELI BIBLIJA?
Biblija se dijeli na STARI ZAVJET i NOVI ZAVJET. Sadrži 73 različite knjige.
STARI ZAVJET ima 46 knjiga.
NOVI ZAVJET ima 27 knjiga.
KAKO SE DIJELE KNJIGE STAROG i NOVOG ZAVJETA?
STARI ZAVJET se dijeli na:
– POVIJESNE knjige
– PROROČKE knjige
– MUDROSNE knjige
NOVI ZAVJET se dijeli na:
– EVANĐELJA (Mt, Mk, Lk i Iv)
– DJELA APOSTOLSKA
– POSLANICE (14 Pavlovih i 7 ostalih)
– OTKRIVENJE Apokalipsa sv. Ivana ap.
O ČEMU PIŠU EVANĐELJA?
Evanđelje (grč. Evangelion) znači RADOSNA VIJEST (BLAGOVIJEST). Evanđelisti su u svojim evanđeljima svaki na svoj način opisali radosnu vijest o spasenju i oslobođenju čovjeka od grijeha, zla i smrti po Isusu Kristu, Sinu Božjem, Jedinom Spasitelju svijeta. Evanđelja opisuju Isusov život na zemlji, od njegova rođenja do Uskrsnuća od mrtvih, sve što je Isus naučavao, činio i govorio.
O ČEMU PIŠU DJELA APOSTOLSKA?
Djela Apostolska pišu o nastanku i životu PRVE CRKVE (zajednica Isusovih učenika) koju su predvodili Apostoli (Isusovi učenici). Djela Apostolska napisao je sv. Luka evanđelista.
O ČEMU PIŠU POSLANICE?
Poslanice su pisali Isusovi Apostoli: sv. Pavao ih je napisao najviše 14 poslanica, sv. Ivan 3 poslanice, sv. Petar 2 poslanice, sv. Juda 1 poslanicu i sv. Jakov 1 poslanicu. Svi oni poučavaju i utvrđuju vjernike u vjeri u Isusa Krista, tumačeći im glavne istine o Isusu Kristu, o Bogu Ocu, o Duhu Svetom, o načinu kršćanskog života, o našim kršćanskim dužnostima i obavezama.
O ČEMU PIŠE OTKRIVENJE?
Pisac knjige Otkrivenja sv. Ivan apostol i evanđelista, u svojim viđenjima slikovito riječju i brojevima opisuje ugroženi život prvih kršćanskih zajednica, on piše o spasenju čovjeka po Isusovoj muci, smrti i uskrsnuću, a napose o svršetku svijeta – kada će Isus Krist, Sin Božji ponovno doći na zemlju kao sudac i Gospodar svega stvorenoga.
TKO IMA PRAVO TUMAČITI BIBLIJU?
Isus je povjerio SLUŽBU NAUČAVANJA svojim apostolima, oni su tu službu predali svojim nasljednicima PAPI i BISKUPIMA. Sveto Pismo (Bibliju) također tumače svećenici, đakoni, vjeroučitelji i angažirani vjernici laici koji su studirali teologiju a žive u zajedništvu s Crkvom.
KOJI SU NAJVAŽNIJI DOGAĐAJI POVIJESTI SPASENJA?
U STAROM ZAVIJETU:
– stvaranje svijeta
sklapanje Saveza s Noom i Abrahamom
izlazak Izraelaca iz egipatskog ropstva
sklapanje Saveza na Sinaju između Boga i Izraelaca
ulazak u Obećanu zemlju (Palestinu)
U NOVOM ZAVIJETU:
dolazak (rođenje) Mesije = Isusa Krista
Isusovo naučavanje i djelovanje, Bog je Otac nebeski
Isusova muka, smrt i uskrsnuće
Isusovo uzašašće u nebo (povratak Ocu nebeskom)
silazak Duha Svetoga i osnutak Crkve
KOJI SU NAJVAŽNIJI LIKOVI POVIJESTI SPASENJA?
U STAROM ZAVIJETU:
Noa, Abraham, Izak, Jakov, Mojsije, Jošua, David, Jeremija (proroci)
U NOVOM ZAVIJETU:
Isus Krist, Marija, Josip, Ivan Krstitelj, 12 apostola, Pavao.
TKO JE NOA?
Noa je bio pravednik zbog kojeg je Bog odustao od svog nauma da sve što je stvorio uništi. Nou je Bog za vrijeme velikog potopa spasio, rekavši mu da napravi korablju – brod i da se u nju skloni. Sklopio je s njim SAVEZ. Znak tog saveza je DUGA.
TKO JE ABRAHAM?
Abraham je praotac Izraela i praotac naše vjere, jer je povjerovao Božjoj Riječi i obećanjima koje je dobio od Boga. Imao je ženu Saru, s kojom nije imao djece. No, Bog mu je obećao da će imati veliko potomstvo. Dobio je sina Izaka. Bog ga je stavio na kušnju, traživši od njega da žrtvuje svoga jedinoga sina. Abraham je bio spreman to učiniti jer je Bogu do kraja vjerovao. Bog je s Abrahamom sklopio SAVEZ. Znak tog saveza je OBREZANJE. Po tom savezu će od Abrahama nastati BOŽJI NAROD – IZRAEL.
TKO JE MOJSIJE?
Bog je po Mojsiju izveo svoj narod iz egipatskog ropstva i objavio mu svoje ime JAHVE = JA SAM ONAJ KOJI JESAM. Bog je preko Mojsija sklopio SAVEZ sa svojim izabranim narodom na brdu Sinaj. Znak tog saveza su DVIJE PLOČE sa 10 BOŽJIH ZAPOVIJEDI.
TKO JE DAVID?
Riječ “David” znači “ljubimac”. On je najmlađi Jišajev sin, kojega je Bog preko proroka Samuela izabrao za Izraelskog kralja. Bio je iz grada Betlehema. Kasniji proročki navještaji o Mesiji govorili su da će Mesija doći upravo iz Davidova roda i njegova grada. David je bio najveći Izraelski kralj. Nasljedio ga je njegov sin SALOMON.
TKO JE IVAN KRSTITELJ?
Ivanovi roditelji bili su Zaharija i Elizabeta. On je posljednji prorok Staroga Zavijeta. Ivan je Isusov PRETEČA (NOVI ZAVIJET), onaj koji je pripremio ljude za dolazak Mesije, pozivao ih je na obraćenje i kao znak obraćenja krstio ih je vodom. Krstio je i samog Isusa (MESIJU) na rijeci Jordan, s čime je Isus započeo svoje JAVNO DJELOVANJE.
TKO JE SVETI PETAR?
SVETI PETAR je Isusov učenik i apostol. Isusov namjesnik na zemlji (nakon Isusova uzašašća u nebo), prvi papa. Zvao se Šimun, brat mu je bio Andrija, također apostol. Isus ih je među prvima pozvao da ga slijede. Bio je hrabar i odvažan apostol. Isus mu je stoga povjerio vlast da upravlja Crkvom nakon njegova uskrsnuća, riječima: “Ti si Petar Stijena i na toj Stijeni sagradit ću Crkvu svoju. Ni vrata paklena neće je nadvladati. Tebi ću dati ključeve Kraljevstva nebeskog…” (Mt 16, 18-19). Iako je Isusa zatajio tri puta, gorko je zaplakao i pokajao se, te nije se bojao dati i svoj život za Krista. Umro je mučeničkom smrću u Rimu oko 67. godine za vrijeme okrutnog rimskog cara Nerona. Petar je napisao i dvije poslanice (NZ).
TKO JE SVETI PAVAO?
SVETI PAVAO (prije se zvao Savao) bio je istaknuti židovski pismoznanac i okrutni progonitelj kršćana, sve dok ga Uskrsli Gospodin Isus nije “ZBACIO S KONJA” i učinio svojim hrabrim i neumornim učenikom, “oruđem odabranim”, širiteljem Evanđelja po čitavom tadašnjem svijetu (Sredozemlje). Spada među najveće kršćanske obraćenike. Obraćenje je doživio 36. godine pred gradom Damaskom u kojem je trebao pohvatati kršćane i svezane ih dovesti u Jeruzalem. Imao je 3 velika misijska putovanja kroz Sredozemlje (Mala Azija, Grčka, Makedonija) na kojima je navještao Krista i njegovo Evanđelje, te osnivao nove kršćanske zajednice (Crkve) s kojima je ostao povezan pišući im POSLANICE (PISMA) podrške i ohrabrenja. Pavao je napisao 14 poslanica: Rimljanima, 2 Korinćanima, Efežanima, Galaćanima, 2 Solunjanima, Filipljanima, Kološanima, 2 Timoteju, Titu, Filemonu, Hebrejima. Sveti Pavao je jedan od najvećih religioznih genija. Svojim apostolskim i misionarskim radom udario je temelje širenju kršćanstva te europske kulture i civilizacije. Svoju vjeru i pripadnost Kristu, Sinu Božjem posvjedočio je mučeničkom smrću u Rimu oko 67. godine kao sv. Petar.
MARIJA – ISUSOVA MAJKA
KAKO SVE NAZIVAMO MARIJU?
Mariju Isusovu Majku nazivamo: BLAŽENA DJEVICA MARIJA, BOGORODICA, MAJKA ISUSOVA, MAJKA BOŽJA, GOSPA, NAŠA NEBESKA MAJKA, MAJKA CRKVE, KRALJICA MIRA, KRALJICA NEBA I ZEMLJE.
KAKO JE ANĐEO GABRIJEL POZDRAVIO MARIJU?
Bog je poslao anđela Gabrijela u galilejski grad imenom NAZARET k djevici koja je bila zaručena s mužem koji se zvao Josip iz doma Davidova a djevica se zvala Marija – da joj navijesti da će začeti i roditi SINA BOŽJEGA. Rekao joj je: “ZDRAVO, MILOSTI PUNA, GOSPODIN S TOBOM” (Lk 1, 28).
KOJIM RIJEČIMA MARIJA DAJE SVOJ PRISTANAK BOGU?
Marija je izrekla svoj pristanak riječima: “NEKA MI BUDE PO TVOJOJ RIJEČI” (Lk 1, 38).
KAKO SU SE ZVALI MARIJINI RODITELJI?
Prema staroj kršćanskoj Predaji (preneseno s koljena na koljeno) Marijini roditelji su se zvali JOAKIM i ANA (Isusovi djed i baka).
KOME JE MARIJA POVJERILA TAJNU NAVJEŠTENJA?
Marija je pošla u judejsko gorje svojoj rođakinji Elizabeti – majci Ivana Krstitelja – i sve joj rekla što joj je anđeo Gabrijel navijestio.
ŠTO ZNAČI DA JE MARIJA “BEZGREŠNO ZAČEĆE”?
To znači da je Bog Mariju izuzeo (oslobodio) od istočnog (prvotnog) grijeha kojim su obilježeni svi ljudi (grijeh praroditelja Adama i Eve), kako bi bila dostojna biti Majkom Sina Božjega. Taj blagdan slavimo 8. prosinca.
ŠTO ZNAŠ REĆI O MARIJI NAKON ISUSOVA UZAŠAŠĆA?
Isus je uzašao na nebo 40-i dan nakon svoga uskrsnuća, a 50-i dan je poslao Duha Svetoga na zemlju. Među apostolima bila je tada i Marija, Isusova Majka. Na taj dan slavimo i rođendan Crkve, tako da je Marija MAJKA CRKVE jer je prisutna u Crkvi od njezinog početka.
KADA SLAVIMO MARIJINO UZNESENJE U NEBO?
Slavimo ga 15. kolovoza, blagdan koji u našem narodu zovemo VELIKA GOSPA. Bog je Mariju uzeo k sebi TIJELOM i DUŠOM, jer je Bogorodica ona je usnula i uznesena u nebo, nije umrla kao drugi ljudi, stoga joj Crkva nakon Presvetog Trojstva daje prvo mjesto u zboru svetih.
KOJE MOLITVE TREBA MOLITI MAJCI BOŽJOJ?
Svaki dan pozdravljamo Gospu, Blaženu Djevicu Mariju ujutro, o podne i navečer molitvom “ANĐEO GOSPODNJI” i svaki dan Crkva svojim vjernicima preporuča molitvu “KRUNICU” (Ružarij) da zajedno s Marijom razmišljamo o otajstvima naše vjere. Marijina pomoć i zaštita su potrebni i moćni protiv svakog zla i grijeha, kako bi čovjek ostao na izvoru Božje MILOSTI.
6. SAKRAMENTI
ŠTO SU SAKRAMENTI i KOLIKO IH IMA?
Sakramenti su VIDLJIVI ZNAKOVI NEVIDLJIVE BOŽJE MILOSTI, znakovi BOŽJE PRISUTNOSTI, susreta i darivanja. “Sakrament” je latinska riječ a znači = OTAJSTVO, TAJNA (grčka riječ “misterij”). Sakramenti su znakovi po kojima Bog po Isusu Kristu Uskrslome Gospodinu nastavlja spašavati ljude. Oni su izričaj naše vjere i ljubavi prema Bogu.
IMA SEDAM SAKRAMENATA:
KRŠTENJE (krst)
POTVRDA (krizma, firma)
EUHARISTIJA (misa, pričest)
POMIRENJE (pokora, ispovijed)
BOLESNIČKO POMAZANJE (ozdravljenje)
SVETI RED (svećeništvo)
ŽENIDBA (kršćansko vjenčanje)
ŠTO SU SAKRAMENTI KRŠĆANSKE INICIJACIJE?
INICIJACIJA je latinska riječ a znači UVOĐENJE, UPUĆIVANJE, PRISTUP u vjeru. Odrasle osobe koje upoznaju Uskrslog Krista i žele biti kršćani ulaze u kršćanstvo primajući tri temeljna sakramenta: KRŠTENJE, POTVRDA i EUHARISTIJA. Zovemo ih KATEKUMENI a vrijeme u kojem se pripravljaju postati kršćani je najmanje 6 mjeseci, koje zovemo KATEKUMENAT. Krštenjem se ovim odraslim osobama opraštaju svi grijesi učinjeni do dana krštenja, kasnije trebaju ići na ISPOVIJED kao i svi kršćani osobito tko ima teški grijeh na duši.
KRŠTENJE
ŠTO JE KRŠTENJE?
Krštenje je PRVI i TEMELJNI sakrament Crkve kojim se postaje DIJETE BOŽJE, član Crkve, “vrata” kroz koja se ulazi u Kristovu zajednicu vjernika i učenika. Isus je rekao: “TKO UZVJERUJE I POKRSTI SE SPASIT ĆE SE” (Mk 16, 16). Krštenje je čovjekovo novo rođenje za nebo i vječnost, rođenje “ODOZGOR” za Boga, duhovne naravi, vodom i Duhom Svetim. Voda kao znak preporođenja, čišćenja od prljavštine grijeha a POMAZANJE svetim uljem kao znak Božjeg odabranja i vječnog Saveza s njim (neizbrisivi pečat Duha Svetoga).
KOJI SU UČINCI KRŠTENJA?
opraštaju nam se grijesi (“ISTOČNI GRIJEH” ako se odrasli krste i svi osobni grijesi)
primamo POSVETNU MILOST (postajemo djeca Božja)
postajemo članovi Crkve
dobivamo dar vjere, nade i ljubavi.
NA KOJE SE SVE NAČINE KRŠTENJE MOŽE OSTVARITI?
Krštenje se može ostvariti na 3 načina:
VODOM redoviti način
ŽELJOM kad izrazimo želju da se krstimo a nešto nas u tome spriječi (smrt…)
KRVLJU dati svoj život za Isusa i kršćansku vjeru
TKO SVE MOŽE KRSTITI?
Redoviti davatelji sakramenta krštenja su ĐAKONI, SVEĆENICI i BISKUPI. No, u životnoj opasnosti krstiti može svaki čovjek koji zna što je krštenje i koji ima ispravnu nakanu Crkve.
POTVRDA
ŠTO JE POTVRDA?
Potvrda (KRIZMA ili firma) je sakrament KRŠĆANSKE ZRELOSTI u kojem se nastavlja i dopunjuje ono posvećenje koje je započelo krštenjem. Po sakramentu Potvrde primamo u punini dar Duha Svetoga, njegovu snagu i njegove darove (vidi) koji se očituju u plodovima Duha Svetoga (vidi) u kršćanskom življenju vjere.
KOJI SU UČINCI POTVRDE?
primamo darove Duha Svetoga
postajemo odrasli kršćani koji svoju vjeru trebaju drugima svjedočiti
po primljenom daru Duha Svetoga postajemo “ŽIVI UDOVI CRKVE”
od nas se očekuje aktivnije sudjelovanje u životu vjerničke zajednice župe kojoj pripadamo.
TKO REDOVITO DIJELI SAKRAMENT POTVRDE?
Potvrdu redovito dijeli BISKUP. Potvrdu može dijeliti i svećenik uz posebnu dozvolu biskupa.
KOJI JE VIDLJIVI ZNAK POTVRDE?
Vidljivi znak Potvrde je POLAGANJE BISKUPOVIH RUKU i mazanje čela svetim uljem.
KOJIM se RJEČIMA PODJELJUJE SAKRAMENT POTVRDE?
Biskup: PRIMI PEČAT DARA DUHA SVETOGA!
Krizmanik: AMEN.
Biskup: MIR TEBI!
Krizmanik: I S DUHOM TVOJIM.
EUHARISTIJA
ŠTO JE EUHARISTIJA ILI SVETA MISA?
Euharistija ili SVETA MISA je sakrament u kojem USKRSLI ISUS daruje svojim vjernicima pod prilikama (znakovima) kruha i vina, svoje Tijelo i Krv za život vječni. S tim znakovima Isus se sjedinjuje s nama na zemlji. U sv. Misi se slavi i obnavlja Isusova žrtva za naše spasenje. Blagujući posvećeni kruh i vino u sv. Pričesti mi primamo samog Gospodina u svoja srca i duše. Euharistiju je ustanovio Isus, Sin Božji na Posljednjoj Večeri: “UZMITE I JEDITE / PIJTE OD OVOGA SVI, OVO JE MOJE TIJELO / KRV, OVO ČINITE MENI NA SPOMEN” (l. Kor 11, 23 – 26). EUHARISTIJA je:
ZAHVALA Bogu za primljene darove (život, obitelj, prijatelje, zdravlje, hranu, dom…)
SPOMEN na Isusovu Posljednju Večeru i lomljenje kruha (njezino značenje)
ŽRTVA nekrvna žrtva po kojoj je Isus jednom zauvijek spasio svakoga koji vjeruje
GOZBA po kojoj je Isus Sin Božji svaki put i DANAS prisutan (nazočan) među nama (pod prilikama kruha i vina) sve do vječne gozbe u Kraljevstvu nebeskom kada ćemo ga gledati licem u lice.
KOJI SU UČINCI EUHARISTIJE?
U sakramentu SVETE MISE i PRIČESTI:
slavimo ponajprije Kristovo zajedništvo s nama,
obnavlja (posadašnjuje) se događaj našeg spasenja,
postajemo najintimnije sjedinjeni s Uskrslim Kristom,
opraštaju nam se oni mali grijesi (POKAJNIČKI ČIN),
primajući Isusovo Tijelo i Krv hranimo se na njegovoj Gozbi pripravljenoj za svu vječnost,
stvaramo zajedništvo Kristovih vjernika u kojem smo svi braća i sestre,
slušajući Riječ Božju slijedimo Evanđelje Isusa Krista Sina Božjega, koji je jedini Put, Istina i Život.
KOJI SU GLAVNI DJELOVI SVETE MISE?
UVODNI OBRED – pozdrav svećenika, pokajnički čin…Ispovijedam se…Gospodine smiluj se, Slava, Zborna molitva.
SLUŽBA RIJEČI – čitanje tekstova iz sv. Pisma (Prvo čitanje iz Starog Zavjeta, Psalam, Drugo čitanje iz Novog Zavijeta, Aleluja, Evanđelje Mt, Mk, Lk ili Iv), Homilija (Propovijed: tumačenje Riječi Božje), Ispovijest vjere (Vjerovanje), Molitva vjernika.
EUHARISTIJSKA SLUŽBA – prinošenje darova kruha i vina, Darovna molitva, Predslovlje (zahvala Bogu na primljenim dobročinstvima), Euharistijska molitva (Kanon), PRETVORBA (najbitniji i najsvetiji dio mise u kojem kruh i vino postaju Tijelo i Krv Kristova), Zaključna pohvala (Po Kristu…), OČE NAŠ, Jaganjče Božji, PRIČEST, Popričesna molitva.
ZAVRŠNI OBRED – Blagoslov i otpust vjernika (IDITE U MIRU).
POMIRENJE
ŠTO JE POMIRENJE?
Sakrament Krštenja nam oprašta Istočni grijeh (prvotni grijeh praroditelja) i sve naše grijehe do samog čina krštenja. Euharistija nam oprašta one male grijehe koje počinimo mišlju, riječju, djelom i propustom. U Crkvi postoji i jedan poseban sakrament koji nam oprašta sve grijehe koje smo počinili nakon krštenja. Ovaj sakrament zovemo POMIRENJE, ISPOVIJED ili POKORA. U njemu se pomirujemo:
s Bogom čiju MILOST, ljubav i ponudu spasenja odbijamo grijehom
s ljudima koje smo grijehom oštetili ili uvrijedili
sa samima sobom jer smo grijehom oštetili svoju pravu sliku i priliku Božju na koju smo stvoreni
KOJE SU VRSTE GRIJEHA?
ISTOČNI (ISKONSKI) GRIJEH – nasljedni grijeh s kojim se svi ljudi rađaju,
– oprašta nam se u Krštenju
SMRTNI ili TEŠKI GRIJEH – grijeh u kojem nam se briše POSVETNA MILOST i potpuno nas udaljava od Boga
svjesna i hotimična povreda Božjeg zakona i Božjih zapovijedi
– oprašta nam se samo i isključivo u OSOBNOJ ISPOVIJEDI
MALI ili LAKI GRIJEH – ljudske slabosti, svakodnevni propusti, grijesi koji posvetnu milost ne brišu nego ju samo pogrđuju
– oprašta nam se molitvom, iskrenim kajanjem, dobrim djelima i žrtvom.
KOME JE ISUS DAO VLAST OPRAŠTATI GRIJEHE?
Isus je dao vlast opraštati grijehe apostolima a oni su tu vlast dali svojim nasljednicima: BISKUPIMA i SVEĆENICIMA.
ŠTO JE VAŽNO ZA SVAKU ISPOVIJED?
ISPIT SAVJESTI – malo promisliti što sam ja to sagrješio/la
ISPOVIJED – nabrajanje svih grijeha po broju i vrsti
KAJANJE – žaljenje zbog učinjenog grijeha i odluka da se on više neće ponoviti
ODRJEŠENJE – vrhunac sakramenta POMIRENJA kada nam Bog preko svećenika oprašta sve grijehe za koje smo se spremni pokajati
POKORA (ZADOVOLJŠTINA) – nije to samo molitva, nego i naša odluka da ćemo u konkretnom svagdanjem životu biti bolji, promijeniti se na bolje u skladu sa voljom Božjom (to se događa stupnjevito sve više i više Božja Milost pomaže vjerniku u življenju svoje vjere – rast u vjeri).
BOLESNIČKO POMAZANJE
ŠTO JE BOLESNIČKO POMAZANJE?
To je sakrament SUSRETA USKRSLOG KRISTA i njegove zajednice (Crkve) s bolesnikom. Po ovom sakramentu bolesnik prima MILOST DUHA SVETOGA, pomaže njegovu ozdravljenju i spasenju, ispunjava ga pouzdanjem u Boga, jača ga da ne podlegne napasti i kušnjama zla i Zloga (đavla), oprašta mu sve grijehe (ako se bolesnik radi bolesti nemože ispovijediti), daje mu snagu u patnji i tjeskobi. DIJELI SE svim vjernicima koji su teško bolesni (tjelesno i duševno) ili su u smrtnoj opasnosti. SVEĆENIK moli Boga u ime Crkve da bolesniku vrati zdravlje duše i tijela, stoga ovaj sakrament NIJE POSLJEDNJE (može se primiti svakih 6. mjeseci). Posljednja pomast je kad je očito da bolesnik umire.
SVETI RED
ŠTO JE SVETI RED?
Po krštenju svaki kršćanin (krštenik) je i svećenik, koji Bogu prikazuje svoje molitve i žrtve. Ovo krsno svećeništvo zovemo OPĆE SVEĆENIŠTVO. No, u Crkvi postoji i posebna služba koja se povjerava određenim POZVANIM ljudima sakramentom SVETOGA REDA, ovu službu zovemo MINISTERIJALNO SVEĆENIŠTVO. Sakrament Svetoga Reda ustanovio je Isus na Posljednjoj Večeri: “OVO ČINITE MENI NA SPOMEN”(Lk 22,19-20; 1 Kor 11,23-25). Imamo tri stupnja sakramenta Svetoga Reda: ĐAKON, SVEĆENIK i BISKUP.
ŽENIDBA
ŠTO JE KRŠĆANSKA ŽENIDBA?
Kršćanska ženidba je savez (sakrament) koji sklapaju muškarac i žena na temelju ljubavi pred Bogom i ljudima, Crkvom i svećenikom. PRIVOLOM i PRSTENJEM oni na vidljiv način obećavaju i svjedoče ljubav i vjernost jedno drugome. Ta BRAČNA LJUBAV i SAVEZ znak je BOŽJE LJUBAVI i SAVEZA s čovjekom. Upravo je zbog toga kršćanski brak jedinstven i nerazrješiv.
ŠTO JE VAŽNO ZA SKLAPANJE ŽENIDBE?
Za sklapanje sakramenta kršćanske ženidbe u Crkvi važna je: UZAJAMNA LJUBAV, SLOBODNA VOLJA (nema prisile), ZAJEDNIČKI INTERESI (u vjeri), VJERNOST, ŽELJA – SPREMNOST da se s voljenom osobom dijeli i dobro i zlo cijeli život, do smrti.
DOKUMENTI: Krsni i slobodni list, Potvrda Tečaja priprave za brak, Potvrda Matičnog Ureda.
KRŠĆANSKI ŽIVOT
KAKO ŽIVJETI SVOJU VJERU?
U našem kršćanskom životu MOLITVA i RAD trebaju biti uvijek duboko povezani. Molitva koja ne potiče na stvarno djelovanje prema siromašnom bratu, bolesnom, potrebitom pomoći, bratu u nevolji, je neplodna i nepotpuna molitva. Ali, isto tako, kad se u crkvenom (vjerničkom) služenju pažnju posvećuje isključivo onome što se čini, kada se pridaje veću težinu stvarima, obredima, strukturama, i kada se zaboravlja da je u središtu ISUS KRIST, Sin Božji, kada se ne izdvaja vremena za razgovor (molitva) s Njim, javlja se opasnost da služimo samima sebi a ne Bogu prisutnom u bratu u potrebi. Sveti Benedikt je način života, koji je preporučivao svojim redovnicima, sažeo u dvije riječi: “ora et labora”, MOLI i RADI. Iz kontemplacije (molitve), iz čvrstog odnosa prijateljstva s Bogom u nama se rađa sposobnost da živimo i naviještamo ljubav Božju, njegovo milosrđe prema ljudima. I naš rad, naš karitativni rad koji se očituje u djelima milosrđa dovodi nas Gospodinu, jer vidimo Gospodina u bratu i sestri u potrebi.
Molimo Djevicu Mariju, Majku slušanja i služenja, da nas nauči u svom srcu razmišljati o riječima njezinoga Sina u Evanđeljima, da vjerno molimo, da budemo sve pozorniji na stvarne potrebe svoje braće.
DOLAZAK NA SV. MISU I VAŽNIJI BLAGDANI U CRKVI
Kršćaninov život je vezan uz Crkvu. U Crkvi izvor i vrhunac kršćanskog života je sv. Misa, stoga je život u vjeri sažet odlaskom vjernika na Euharistijska slavlja u kojima slušamo Božju Riječ i u Pričesti blagujemo Kruh Života, Isusovo Tijelo za ovozemaljski i za vječni život. Kršćanin (vjernik) je dužan i obavezan shvatiti ozbiljnost svoje vjere:
ZAPOVIJEDNI BLAGDANI: sve NEDJELJE u godini (USKRS), BOŽIĆ, VELIKA GOSPA (15.kolovoz), SVI SVETI (1.studeni) i TJELOVO.
OSTALI BLAGDANI: sv. JOSIP (19.ožujak), sv. PETAR i PAVAO (29.lipanj)…
VAŽNIJI MARIJANSKI BLAGDANI: SVETA BOGORODICA (1.siječanj), BLAGOVIJEST (25.ožujak), VELIKA GOSPA (15.kolovoz), MALA GOSPA (8.rujan), BEZGREŠNO ZAČEĆE Blažene Djevice Marije (8.prosinac)…
I ostale dane u tjednu i godini, dolazak na sv. Misu je susret s Bogom u kojem mu zahvaljujemo za sva dobročinstva i blagoslov koji nam svakodnevno daje. S vremena na vrijeme POTREBNO je doći na sv. ISPOVIJED (osobito o važnijim blagdanima) i čim prije ako se na duši nosi TEŠKI GRIJEH, na taj način i dalje živimo pod zaštitom i Božjim blagoslovom.
7. MOLITVE
OČE NAŠ…
ZDRAVO MARIJO…
SLAVA OCU…
APOSTOLSKO VJEROVANJE
Vjerujem u Boga, Oca svemogućega, Stvoritelja neba i zemlje. I u Isusa Krista, Sina njegova jedinoga, Gospodina našega, koji je začet po Duhu Svetom, rođen od Marije Djevice, mučen pod Poncijem Pilatom, raspet, umro i pokopan; sašao nad pakao; treći dan uskrsnuo od mrtvih;
uzašao na nebesa, sjedi o desnu Boga Oca svemogućega; odonud će doći suditi žive i mrtve.
Vjerujem u Duha Svetoga, svetu Crkvu katoličku, općinstvo svetih, oproštenje grijeha, uskrsnuće tijela, i život vječni. Amen.
GLAVNE ISTINE KATOLIČKE VJERE
1. Samo je jedan Bog, a tri su božanske osobe: Otac, Sin i Duh Sveti.
2. Bog je sve stvorio, sve uzdržava i svime upravlja.
3. Duša je čovjekova besmrtna.
4. Sin je Božji postao čovjekom i otkupio nas svojom smrću na križu.
5. Milost je Božja potrebna za spasenje.
6. Bog će dobro nagraditi vječnom nagradom , a zlo kazniti vječnom kaznom.
10 BOŽJIH ZAPOVIJEDI
1. Ja sam Gospodin Bog tvoj, nemaj drugih bogova uz mene.
2. Ne izusti imena Gospodina Boga svoga uzalud.
3. Spomeni se da svetkuješ dan Gospodnji.
4. Poštuj oca i majku da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji.
5. Ne ubij.
6. Ne sagriješi bludno.
7. Ne ukradi.
8. Ne reci lažna svjedočanstva.
9. Ne poželi tuđeg ženidbenog druga.
10.Ne poželi nikakve tuđe stvari.
2 ZAPOVIJED LJUBAVI
1. Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom dušom svojom, svim umom svojim i svom snagom svojom!
2. Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe!
ISUSOVO ZLATNO PRAVILO
Sve što želite da ljudi vama čine, to činite i vi njima. (Mt 7, 12)
ili Ne čini drugome ništa što ne želiš da drugi učini tebi
5 CRKVENIH ZAPOVIJEDI
1. Svetkuj zapovijedane blagdane i slušaj pobožno svetu Misu u nedjelju i zapovijedane blagdane.
2. Posti zapovijedane poste (Čista Srijeda i Veliki Petak) u određene dane ne mrsi (petak, kvatre).
3. Svake se godine najmanje jedanput ispovijedi i o Uskrsu pričesti.
4. Drži se ženidbenih zakona svete Crkve.
5. Doprinosi za crkvene potrebe (milostinja, obiteljski dar…).
TJELESNA DJELA MILOSRĐA
1. Gladna nahraniti.
2. Žedna napojiti.
3. Siromaha odjenuti.
4. Gosta (putnika) primiti.
5. Bolesna i utamničenika pohoditi.
6. Zarobljenike i prognanike (izbjeglice) pomagati.
7. Mrtva pokopati.
DUHOVNA DJELA MILOSRĐA
1. Dvoumna savjetovati.
2. Neuka poučiti.
3. Grješnika ukoriti.
4. Žalosna i nevoljna utješiti.
5. Uvredu oprostiti.
6. Nepravdu strpljivo podnositi.
7. Za žive i mrtve Boga moliti.
BLAŽENSTVA
• Blaženi siromašni u duhu, jer je njihovo kraljevstvo nebesko.
• Blaženi žalosni, jer će se utješiti.
• Blaženi krotki, jer će baštiniti zemlju.
• Blaženi, koji gladuju i žeđaju pravde, jer će se nasititi.
• Blaženi milosrdni, jer će milosrđe postići .
• Blaženi, koji su čista srca, jer će Boga gledati.
• Blaženi mirotvorci, jer će se sinovima Božjim zvati .
• Blaženi progonjeni zbog pravednosti, jer je njihovo kraljevstvo nebesko.
DAROVI DUHA SVETOGA
• Mudrost
• Razum
• Savjet
• Jakost
• Znanje
• Pobožnost
• Strah Božji
PLODOVI DUHA SVETOGA
• Ljubav
• Radost
• Mir
• Strpljivost
• Blagost
• Dobrota
• Vjernost
• Skromnost
• Uzdržljivost
7 GLAVNIH GRIJEHA
• Oholost
• Škrtost
• Bludnost
• Zavist
• Neumjerenost u jelu i piću
• Srditost
• Lijenost
3 TEOLOGALNE KREPOSTI
Vjera
Nada
Ljubav
4 STOŽERNE KREPOSTI
Razboritost
Pravednost (istina)
Jakost
Umjerenost
7 SVETIH SAKRAMENATA
Krštenje
Potvrda (krizma)
Euharistija Misa, (Sveta pričest)
Pomirenje ( ispovijed)
Bolesnička pomazanje
Sveti red
Ženidba
ANĐEO GOSPODNJI
Anđeo Gospodnji navijestio Mariji,
i ona je začela po Duhu Svetom.
Zdravo Marijo…
Evo službenice Gospodnje.
Neka mi bude po riječi tvojoj.
Zdravo Marijo…
I Riječ je tijelom postala.
i prebivala među nama.
Zdravo Marijo…
Moli za nas, sveta Bogorodice!
Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.
Pomolimo se.
Milost svoju, molimo Te, Gospodine, ulij u duše naše, da mi, koji smo po anđelovu navještenju spoznali utjelovljenje Krista, Sina Tvoga, po muci njegovoj i križu k slavi uskrsnuća privedeni budemo. Po istom Kristu Gospodinu našem. Amen.
Slava Ocu…Pokoj vječni…
KRALJICE NEBA
Kraljice neba, raduj se, Aleluja.
Jer koga si bila dostojna nositi, Aleluja.
Uskrsnu, kako je rekao, Aleluja.
Moli za nas Boga, Aleluja.
Veseli se i raduj, Djevice Marijo, Aleluja.
Jer je uskrsnuo Gospodin uistinu, Aleluja.
Pomolimo se. Bože, koji si se udostojao rezveseliti svijet uskrsnućem svoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista, daj, molimo te, da po njegovoj Majci, Djevici Mariji, postignemo radosti vječnoga života.
Po istom Kristu Gospodinu našem. Amen.
ZDRAVO, KRALJICE
Zdravo, Kraljice, Majko milosrđa, živote, slasti i ufanje
naše, zdravo! K tebi vapijemo prognani sinovi Evini. K tebi
uzdišemo, tugujući i plačući u ovoj suznoj dolini. Svrni,
dakle, zagovornice naša, one svoje milostive oči na nas te
nam poslije ovoga progona pokaži Isusa, blagoslovljeni plod
utrobe svoje. O blaga, o mila, o slatka djevice Marijo!
POSLJEDNJE ČOVJEKOVE STVARI
Smrt, sud, nebesko blaženstvo za dobre, a pakao za zle.
U svim svojim djelima spomeni se posljednjih stvari, pa nećeš nikada sagriješiti!
KAJANJE U ISPOVIJEDI
Kajem se od svega srca što uvrijedih Boga, najveće i najmilije dobro. Mrzim sve svoje grijehe i čvrsto odlučujem da ću se popraviti i da neću više griješiti. Isuse, oprosti mi!
Ili: Oče, sagriješih pred tobom. Nisam dostojan zvati se tvojim sinom. Smiluj se meni grešniku.
Ili: Bože, dobri Oče, žao mi je za sve zlo što ga učinih i dobro koje propustih. Iskreno ću se truditi da budem bolji. Pomozi mi da živim u tvome svjetlu i radosti.
ISPOVIJEST VJERE HRVATA KATOLIKA
Čvrsto vjerujem u Boga Oca i Sina i Duha Svetoga. Životom želim potvrditi svoj krsni savez s Bogom i tako obnoviti sveti pradjedovski zavjet vjere u Isusa Krista i vjernosti Katoličkoj Crkvi. Svoju odluku polažem u Bezgrešno Srce Presvete Bogorodice Marije. Najvjernija odvjetnice, na braniku stoj, čuvaj našu svetu vjeru i hrvatski dom. Amen.
SADRŽAJ SKRIPTE:
BOG OTAC
(Stvoritelj svega, Stvoritelj čovjeka, naš nebeski Otac, Abba Oče, Jedan, Vječan, Nevidljiv, sama Dobrota, Milosrdan, Sveznajući, Svevid, Svemogući, jedina Prava Ljubav, izvor Ljubavi…)
ISUS KRIST
(Sin Božji, Druga Božanska osoba, Jedini Spasitelj svijeta, Alfa i Omega, Svijetlo svijeta, Kruh Života, naša Pasha žrtva i Vječni Svećenik…)
DUH SVETI
(Posvetitelj, Branitelj, Utješitelj, Životvorac, obećanje Kristovo, sila odozgor…Treća Božanska osoba)
CRKVA
(Isus Utemeljitelj Crkve, Mistično tijelo Isusa Krista, zajednica vjernika Isusovih učenika, BOŽJI NAROD, LITURGIJSKA ili CRKVENA godina)
SVETO PISMO – BIBLIJA
(Stari i Novi Zavjet, Evanđelja, Sveti Petar, Sveti Pavao…) Nazivi za Isusovu Majku: BLAŽENA DJEVICA MARIJA, BOGORODICA, MAJKA ISUSOVA, MAJKA BOŽJA, GOSPA, NAŠA NEBESKA MAJKA, MAJKA CRKVE, KRALJICA MIRA, KRALJICA NEBA I ZEMLJE.
SAKRAMENTI
(1. krštenje, 2. potvrda, 3. euharistija – ((koji su dijelovi Mise)), 4. ispovijed – ((ispit savijesti, kajanje, pokora)), 5. bolesničko pomazanje, 6. svećenički red i 7. ženidba)
MOLITVE
(Glavne istine vjere, 10 Božjih zapovijedi, Vjerovanje, 2 zapovijedi ljubavi, 5 crkvenih zapovijedi, ZLATNO PRAVILO, 7 darova Duha Svetoga, 7 glavnih grijeha, Kajanje u ispovijedi…)
MOLITVA SV. FRANJE ASIŠKOG
Gospodine, učini me oruđem svoga mira:
Gdje je mržnja, da donosim ljubav!
Gdje je uvreda, da donosim praštanje!
Gdje je nesloga, da donosim jedinstvo !
Gdje je zabluda, da donosim istinu!
Gdje je sumnja, da donosim vjeru!
Gdje je očaj, da donosim nadu!
Gdje je tama, da donosim svjetlo!
Gdje je žalost, da donosim radost!
Gospodine, učini da ne tražim:
da me tješe, nego da ja tješim druge;
da ne zahtijevam da me razumiju,
nego da se trudim razumjeti druge;
da ne tražim samo da me ljube,
nego da i ja ljubim druge!
Jer tko se daruje, prima:
tko prašta, bit će mu oprošteno
i tko umire sebi, rađa se za vječni život!
SEDAM DAROVA DUHA SVETOGA
U nastavku pročitajte što su to pojedini darovi Duha Svetoga, te pronađite molitvu za tih sedam darova. Bog nam u djelotvornoj snazi Duha Svetoga, koji je naš Gospodin i Životvorac, daruje sve potrebno za spoznavanje svoje vjere i život u Njegovoj blizini. Budimo otvoreni darovima Duha Svetoga!
“Tko god iz vjere i otvorena srca prima sakrament potvrde postiže na stanovit način i pravo na osobite darove Duha Svetoga. Pored već nabrojenih (dar Boga Oca, dar proroštva, dar Crkve), može se posvijestiti da su tu i darovi koji spadaju na identitet čovjeka kršćanina, pa onda i člana Katoličke Crkve. To je dar euharistije, dar Božje riječi (računa se na svjetlo Duha Svetoga u čitanju i razumijevanju Svetoga pisma), dar prisutnosti blažene Djevice Marije u Crkvi, dar čudesnog znaka jedinstva što ga katolici vide u Svetom Ocu kao nasljedniku svetoga Petra, kao i mnogo drugog. (Zvjezdan Linić)
MUDROST: “mudar” je čovjek sposoban razlikovati važno od nevažnoga u životu; sposoban je uživjeti se u drugoga i iznutra “vidjeti” i “čuti” ono najdublje u njemu; “mudar” je čovjek sposoban u Božjem svjetlu “gledati” i “prosuđivati” cjelokupnu stvarnost.
RAZUM: “razuman” čovjek “otvoren” je i kritičan u razumijevanju sebe, svijeta i ljudi; sposoban je “čuti” i razumjeti Božju riječ koja nam se na različite načine objavljuje (osobito Riječ koja nam je objavljena u Isusu Kristu).
SAVJET: čovjek koji ima “dar savjeta” sposoban je savjetom pomoći drugome u donošenju njegova osobnog mišljenja i osobne odluke, osobito u važnim trenucima njegova života (za to je sposoban onaj koji drugoga zna “iznutra” slušati te mu se ne nameće svojim “savjetima” nego mu ostavlja mogućnost za slobodan izbor); imati “dar savjeta” znači također biti sposoban primati savjet od drugoga i, osobito, tražiti “savjet” u slušanju Božje riječi.
JAKOST: “jak” čovjek sposoban je hrabro živjeti ljudsku i kršćansku istinu; dosljedan je i sposoban izdržati i onda kad je teško vjerovati i nadati se; svoje povjerenje i svoju ljubav prema Bogu i ljudima temelji na Božjoj vjernosti i ljubavi.
ZNANJE: čovjek s “darom znanja” traži i radosno prihvaća istinu; prepoznaje i “zna” ljude, svijet i Boga u njihovoj najdubljoj stvarnosti; “priznaje” drugoga i raduje se kad nasluti bogatstvo njegove osobe.
POBOŽNOST: istinski “pobožan čovjek” živi u najintimnijoj povezanosti s Bogom. Bog je za njega Otac kome se smije bez straha i s ljubavlju obraćati.
STRAH BOŽJI: “dar straha Božjega” (“strahopoštovanja”) čini nas sposobnima da shvaćamo i doživljavamo Boga kao najdublju i najveću Tajnu, kao “Prisutnog” i kao “Nedostupnog” (Bog nam je “bliži od nas samih” ali nam je i neizrecivo “dalek” jer je neizrecivo “drugačiji” i “veći” od nas); biti ispunjen “strahom Božjim” znači također biti ispunjen “strahom od grijeha”, tj. ne biti ravnodušan prema grijehu i zlu nego se svim snagama zalagati za stvaranje novog, Božjeg svijeta među ljudima. Mogli bismo reći da je “dar straha Božjega” i novo ime za ljubav prema Bogu: bojimo se uvrijediti Boga i izgubiti njegovo prijateljstvo jer ga ljubimo; ljubav je pažljiva.
Molitva za sedam darova Duha Svetog
Gospodine, Bože moj, Ti svojim Duhom proničeš sve, pa i dubine moga srca. Daruj mi mudrost da Tvoju Riječ mogu primiti u svakodnevnom životu, razum da spoznam Tvoj put, da te uvijek mogu slijediti. Daj mi znanje da uvijek tražim ono što je gore, da ne potratim svoj život tražeći samo ono što je svjetsko. Ispuni moj um darom savjeta da pronađem istinu koju ću darivati drugima, ispuni me pobožnošću da Te ljubim, moj Bože, svim svojim srcem i da Ti se klanjam u Duhu i Istini. Daj mi jakosti da stojim čvrsto i hrabro kad dođu đavolski napadi svijeta i tijela. Na kraju, obdari me i strahom Božjim da nikada ne odem od Tebe, već da Ti ostanem blizu uvijek, u vrijeme radosti i u vrijeme tuge. Uvijek i u svemu daruj mi svoje misli, Spasitelju, da mogu kročiti prema Tvome kraljevstvu čineći Tvoju svetu volju. Amen.
LITURGIJSKA ili CRKVENA GODINA