Župa sv. Roka Nova Vas porečka

Mjesto Nova Vas se nalazi četiri kilometara sjeverno-istočno od Poreča. Dočim župu čine mjesta: Antonci, Barbići, Bašarinka, Blagdanići, Brčići, Cancini, Dekovići, Gedići Kosinožići Kukci, Mihatovići, Nova Vas, Rošini, Stancija Vodopija, Stranići i Vržnaveri.

Popis stanovništva iz 2021. godine donosi sljedeće podatke o broju stanovnika; Antonci: 234, Bašarinka: 103, Blagdanići: 24, Brčići: 166, Cancini: 184, Dekovići: 44, Gedići: 138, Kosinožići: 142, Kukci:532 Mihatovići: 161, Nova Vas: 600, Rošini: 194, Stancija Vodopija: 156, Stranići: 204 i Vežnaveri: 83.

Sveukupni broj stanovnika iznosi: 2965

Ovi podatci su približno točni, s time da na području župe ima dosta ljudi koji imaju ovdje kuće i stanove a prijavljeni su negdje drugdje, i neki smatraju da na ovom području živi povremeno i do tri tisuće ljudi.

Većina radno sposobnog stanovništva radi u Poreču i okolnim turističkim objektima, trgovinama, poduzećima i slično a manji broj se bavi uzgojem vinove loze, maslina, povrća i žitarica.

U blizini Nove Vasi se nalazi jama „Baredine“ u kojoj postoje vrlo lijepi stalaktiti, stalagmiti i sigasti stupovi i sve više ima posjetilaca koji dolaze se diviti ljepoti ovoga fenomena prirode. Jama je duboka 150 metara, ima pet dvorana, a postojanje vode je utjecalo na život čovječje ribice, račića, kukaca i također šišmiša. Godine 1995. otvorena je za posjetitelje. Primjećuje se da svake godine sve više posjetitelja dolazi na razgledavanje ovog prirodnog fenomena.

U blizini jame Baredine nalazi se postav – izložba starih traktora koji su također u turističkoj ponudi ovoga mjesta.

Nova Vas kroz povijest

Ovo područje je bilo nastanjeno u prapovijesti, a u antičko doba bilo je u sastavu parentinskog agera. U neposrednoj blizini ostatka stambene zgrade bogatog rimskog latifundija (villa rustica), nedaleko Vlaškog puta nalazi se mjesto Nova Vas. Vlaški put je bila cesta od Červara preko Bačve do središnje Istre.

Prema legendi u neposrednoj blizini Nove Vasi postojalo je rimsko naselje koje je sravnao sa zemljom hunski vođa Atila u svom ratnom pohodu na Rim. Staro srednjovjekovno naselje je bilo vjerojatno uz gotičku crkvu Sv. Jeronima.

Prava povijest današnje Nove Vasi započinje 1535. godine, kada je mletačka vlast na ovo područje naselila izbjeglice iz Dalmacije koji su bježali pred Turcima. Od toga vremena i potječe naziv Nova Vas. Broj se kroz naredno razdoblje povećavao dolaskom novih izbjeglica iz Dalmacije i Bosne. Novodoseljeni stanovnici uglavnom Hrvati su pomalo bili izjednačeni s pravima i dužnostima sa starosjediocima.

Mjesto je tada potpalo pod jurisdikciju rašporskog kapetana. ( Rašpor kaštel u župi Lanišće, sjedište kapetana za cijelu Istru, koje je kasnije preneseno u Buzet, te je konačno služba prenesena na koparskog podestata. Mjestom je upravljao župan koji je imao pravo donositi i manje sudske presude (odluke).

U Novoj Vasi je kroz povijest bilo različitih vlasti, kao i u cijeloj Istri: Venecija, Austrija, Francuska, Italija, Jugoslavija te na kraju je došla u sastav Hrvatske, možemo reći danom 25. lipnja 1991. kada je Hrvatski sabor proglasio Hrvatsku samostalnom i suverenom državom.

Župnik